Oštećeni ste krivičnim djelom (kako možete ostvariti naknadu štete)?
Ukoliko ste pretrpjeli štetu zbog izvršenog
krivičnog djela imate pravo na naknadu iste, ukoliko podnesete prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva koji
ispunjava sve elemente predviđene zakonom.
Šteta može biti materijalna ili nematerijalna.
Materijalna šteta odnosi se na gubitak imovine,
sprečavanje ostvarivanja finansijske koristi ili imovinske dobiti (npr.troškovi liječenja, gubitak
prihoda, imovinska šteta).
Nematerijalna šteta odnosi na fizičku ili duševnu
bol prouzrokovanu krivičnim djelom (npr. bol i patnja, povreda časti i ugleda, strah i duševna bol).
Pored toga, imovinskopravni zahtjev može se još
odnositi na povrat stvari ili poništenje pravnog posla.
Kada se podnosi?
Prijedlog
za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva može se podnijeti tužitelju tokom istrage,
ili sudu u toku suđenja, najkasnije
do okončanja glavnog pretresa ili pretresa za izricanje krivičnopravne sankcije.
Poželjno
je da se podnese u što ranijoj fazi postupka.
Tokom
istrage, tužitelj treba lice upoznati o pravu na podnošenje imovinskopravnog
zahtjeva, a u toku suđenja sud je dužan pitati da li oštećeni želi podnijeti
imovinskopravni zahtjev, ako to još nije učinjeno.
Uloga
tužilaštva je da upozna
oštećenog sa pravom na naknadu štete, prikupi dokaze na ove okolnosti kao što
su isprave, medicinska dokumentacija, stručni nalazi, vještačenja i slično, te
da ispita oštećenog na okolnosti krivičnog djela i imovinskopravnog zahtjeva.
Sud je dužan da upozna oštećenog sa pravom na naknadu
štete.
Važno je da se oštećeni izjasni o visini štete,
kao i da priloži dokaze koji idu u korist tih navoda.
U
imovinskopravnom zahtjevu se navode sve okolnosti i činjenice u pogledu toga
kako je šteta nastala, opis pretrpljene štete i dokazi kojima se raspolaže. (OSCE obrazac)
Šta se može koristiti kao dokaz?
Fizičke
povrede mogu se dokazati medicinskom dokumentacijom, kao i nalazom i mišljenjem
vještaka medicinske struke.
Psihičke
povrede (umanjenje životne sposobnosti, pretrpljeni strah i uznemirenosti,
trauma) dokazuju se medicinskom dokumentacijom i nalazom i mišljenjem vještaka
neuropsihijatra/psihologa.
Kako sud može odlučiti?
Ako
se optuženi oglasi krivim sud može:
1.u
potpunosti dosuditi naknadu štete u iznosu navedenom u imovinskopravnom
zahtjevu,
2.u
umanjenom iznosu dosuditi naknadu štetu u odnosu na onu koja se traži
imovinskopravnim zahtjevom (djelimično), ili
3.uputiti
oštećenog u parnični postupak sa njegovim imovinskopravnim zahtjevom, ukoliko
ocijeni da podneseni dokazi nisu dovoljni za potpuno ili djelimično presuđenje.
Želimo
istaknuti i pozitivan primjer iz prakse, a to je da je u predmetu koji se vodio
pred Općinskim sudom u Bugojnu pravosnažnom presudom od 28.01.2025. godine
udovoljeno podnesenom prijedlogu za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
radi naknade nematerijalne štete (na ime pretrpljenog straha i umanjenja opće
životne aktivnosti), kao rezultat uspješnog ostvarivanja prava oštećenih.
Ovim putem naglašavamo
važnost zaštite prava žrtava i osiguranje njihove potpune rehabilitacije i reparacije.
Apostille pečat
Apostille je nadovjera ili legalizacija javnih isprava
koje se koriste u međunarodnom pravnom prometu.
Apostille izdaju općinski sudovi i traži se
ukoliko su isprave potrebne za korištenje u nekoj drugoj državi izvan Bosne i
Hercegovine, a koja je potpisnica Haške konvencije o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava – djelimična legalizacija.
Nadalje, bilateralnim ugovorima države članice
mogu dogovoriti da za važenje isprava iz jedne ugovornice na teritoriji druge
ugovornice nije potreban ni Apostille niti bilo kakva druga dodatna procedura.
Bosna i Hercegovina ovakve ugovore ima sklopljene sa: Hrvatskom, Srbijom, Austrijom,
Crnom Gorom, Turskom, Belgijom, Poljskom, itd.
Na osnovu ugovora između Bosne i Hercegovine i
Slovenije o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima javne isprave
izdate od nadležnih organa jedne države ugovornice nije potrebno dalje ovjeravati Apostille pečatom
radi njihove dalje upotrebe u drugoj državi ugovornici.
U slučaju da ne postoji zaključen bilateralni
ugovor ili se radi o državi koja nije potpisnica Haške konvencije, u općinskom
sudu radi se samo nadovjera potpisa, a nakon toga se potrebno obratiti
Ministarstvu pravde BiH i Ministarstvu vanjskih poslova poslova BiH radi
potpune legalizacije.
Apostille pečatom moguće je ovjeriti orginalne
isprave ili ovjerene kopije isprava. U slučaju da se radi o ovjerenoj kopiji,
tada se Apostille pečatom ovjerava potpis lica koje je izvršilo raniju ovjeru
isprave. Potrebno je da stranke utvrde da li su im za dalju upotrebu potrebni
originali isprava ili su dovoljne i ovjerene kopije istih.
Pored toga, mogu se ovjeriti orginalne isprave
ili prijevodi isprava izvršeni od strane ovlaštenog sudskog tumača koji se
nalazi na listi stalnih sudskih tumača pri Federalnom ministarstvu pravde. U
tim slučajevima, orginalne isprave zajedno sa prijevodom moraju biti propisno
uvezane.
Apostille pečatom u Općinskom sudu u Bugojnu mogu
se ovjeriti javne isprave izdate od nadležnih organa sa područja nadležnosti
Suda – općine Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf-Uskoplje.
U toku 2024. godine Apostille pečatom u Općinskom
sudu u Bugojnu su ovjerene ukupno 534 isprave, a od početka 2025. godine već
107 isprava.
Ovjera Apostille pečatom moguća je uz plaćanje
sudske takse u iznosu od 20,00 KM po ispravi u skladu sa Zakonom o sudskim
taksama Srednjobosanskog kantona. Oslobađanje od obaveze
plaćanja sudske takse predviđeno je članom 9. istog Zakona.
Razvod braka: kako sud donosi odluku o povjeri djece?
S obzirom na povećanje broja razvoda braka i
činjenicu da veliki broj tih postupaka uključuje i zajedničku djecu bračnih
partnera, ključno je da se donese odluka koja je u skladu sa najboljim interesom
djeteta.
U postupcima razvoda braka koji uključuju
djecu nad kojom stranke ostvaruju roditeljsko staranje, jedna od ključnih odluka koja
se mora donijeti je ko će ostvarivati
roditeljsko staranje, pitanje izdržavanja djeteta i način ostvarivanja i
održavanja ličnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem sa kojim
ne živi.
Porodični zakon Federacije BiH predviđa da prije
pokretanja postupka za razvod braka bračni partner ili oba bračna partnera koji
imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje dužni su podnijeti zahtjev
za posredovanje fizičkom i pravnom licu ovlaštenom za posredovanje.
Ako se u
postupku posredovanja bračni partneri ne izmire, ovlaštena osoba nastojat će da
se oni sporazumiju o tome:
- sa kim će živjeti njihovo maloljetno dijete
ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva,
-o njegovim ličnim
odnosima sa roditeljem sa kojim neće živjeti,
-o njegovom izdržavanju
i o ostalim sadržajima roditeljskog staranja.
Pri
donošenju odluke o tome s kim će dijete živjeti, sud može uvažiti sporazum
roditelja ako je on u interesu djeteta, polazeći od pretpostavke da roditelji
najbolje znaju potrebe djeteta.
Mora
se imati u vidu da to nije uvijek tako i da sporazum roditelja može biti
protivan interesima djeteta.
Sud je dužan da
vodi računa o najboljem interesu djeteta
kao osnovnom instrumentu u zaštiti prava
djeteta, čija primjena garantuje rješenja koja najbolje odgovaraju njegovim
potrebama i interesima. U toku postupka sarađuje sa nadležnim centrom za
socijalni rad.
Roditelj
koji ne stanuje s djetetom, svoj doprinos u izdržavanju ispunjava u obliku
novčane naknade i određuje se način ostvarivanja i održavanja ličnih odnosa sa
djetetom.
U
2023. godini pred Općinskim sudom u Bugojnu vođeno je ukupno 108 postupaka za
razvod braka. Od toga, 57 presuda za razvod braka sadržavalo je i odluku o
povjeri djece, i to:
-u 46
predmeta djeca su povjerena majci,
-u 9
predmeta djeca su povjerena ocu.
-u dva
predmeta jedno zajedničko dijete povjereno je majci, a drugo ocu na čuvanje, vaspitanje i odgoj.
Dakle,
praksa našeg suda pokazuje da su najčešće majke te kojima su djeca povjerena na čuvanje, vaspitanje i odgoj nakon
razvoda braka.
Predsjednica
parničnog referata Amira Ždralović navodi da je prilikom donošenja odluke o
povjeri djece najvažniji najbolji interes djeteta. Da bi se to utvrdilo, sud od
početka postupka sarađuje sa nadležnim centrom za socijalni rad. Nakon što
provede svoje aktivnosti, stručni tim nadležnog centra za socijalni rad sudu
dostavlja svoje mišljenje o tome kome zajednička djeca bračnih partnera trebaju
biti povjerena. To mišljenje ne obavezuje sud, nego se odluka donosi uzimajući
u obzir sve okolnosti. Ukoliko se javi nedoumica, naredni korak je da sud
odredi vještačenje po vještaku psihologu. Ističe da je činjenica da su majke
najčešće te kojima su djeca povjerena i da se kroz praksu pokazalo da su one
više zainteresovane, te uglavnom traže da se djeca njima i povjere.
Kako dobiti informacije o predmetu...
U pisarnici suda (soba br.1) možete dobiti informacije o predmetu, odnosno osnovne podatke o predmetu tipa: "broj predmeta, stranke u predmetu, postupajući sudija, podnesci u predmetu, zakazano ročište i sl.", a ako Vam je potreban uvid u cijeli spis možete se obratiti šefu sudske pisarnice u kancelariju broj 25 koji će Vam omogućiti uvid u predmet po propisanim pravilima.
Šta je katastar?
Katastar je registar podataka o zemljištu u nekretnina Državne geodetske uprave. Uz svoja druga zaduženja, katastar je podrška sistemu registracije prava vlasništva i drugih stvarnih prava vezanih za nekretnine, odnosno podrška gruntovnici.
Uredi za katastar izdaju posjedovne listove koji sadrže podatke o katastarskoj čestici i podatke o posjedniku, ali nisu dokaz o vlasništvu. Podaci o vlasništvu vidljivi su samo iz zemljišnih knjiga, odnosno vlasničkog lista.
Šta je gruntovnica?
U zemljišno-knjižnim uredima Općinskih sudova, tzv, GRUNTOVNICAMA, vode se zemljišne knjige. U zemljišne knjige upisuje se vlasništvo i druga stvarna prava nad nekretninom, te druge činjenice bitne za pravni promet.
Zemljišna knjiga je JAVNA.
Svako može zahtjevati uvid u zemljišne knjige u prisutnosti šefa zemljišno-knjižnog ureda (ili zemljišno-knjižnog referenta) i iz nje dobiti izvatke, ispise i prijepise. Zemljišna knjiga i svi izvatci imaju snagu javnih isprava.
Zemljišno knjižni ured ovog suda (gruntivnica) smještana je u novim prostorijama Općinskog suda u Bugojnu, u kojoj se vode zemljišne knjige za nekretnine sa podrućja Općina Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf.
- 1 - 6 / 7
- 1
- 2