Evropski dan pravde u organizaciji Kantonalnog suda u Novom Travniku svečano je obilježen 30. oktobra 2026. godine, a tokom panel diskusije pod nazivom „Pravosuđe budućnosti – evropski standardi, kvalitet, efikasnost i povjerenje građana“, predstavnici pravosudne zajednice u Bosni i Hercegovini i izvršne vlasti razgovarali su o izazovima i mogućnostima unapređenja pravosudnog sistema. U panel diskusiji učestvovala je predsjednica Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Božidarka Dugonjić. 

U prvom bloku panela pored predsjednice Vrhovnog suda F BIH govorili su i šef Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Hrvoje Čabrajić o „Izazovima u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala“ i stručna saradnica Federalnog ministarstva pravde Tijana Babić na temu „Domaće pravosuđe - šta mijenjati da bi pravda bila kvalitetnija, brža i dostupna građanima“. 

Razgovarano je i o budućnosti pravosuđa kroz prizmu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), kao i na teme „Sud budućnosti – između povjerenja građana, transparentnosti i digitalne transformacije“ i „Od broja predmeta do kvalitete pravde – ljudski resursi kao najvažniji resursi pravosuđa“. Na panel diskusiji je upriličena i prezentacija programa za anonimizaciju sudskih odluka. 

Obilježavanje Evropskog dana pravde u organizaciji Kantonalnog suda u Novom Travniku, kako je naveo predsjednik tog suda Davor Kelava je bila prilika za razmjenu mišljenja i iskustava o pitanjima značajnim za pravosuđe, ali i mogućnost za jačanje međuinstitucionalne saradnje, te promociju vladavine prava i otvorenog dijaloga između predstavnika pravosudnih institucija, stručne javnosti i drugih relevantnih aktera. 

Na temu „Između zahtjeva za efikasnošću i garancija pravičnog postupka“ govorila je predsjednica Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine mr. Božidarka Dugonjić.

Između ostalog, predsjednica suda je u svom izlaganju navela: 

„Pitanje efikasnosti se ne smije nikako svoditi samo na statistiku, jer bismo u tom slučaju izgubili iz vida ono zbog čega sud postoji. Sud nije tu da proizvodi određen broj odluka, već da pruži pravnu zaštitu građanima i upravo tu dolazimo do suprotstavljenosti između zahtjeva za efikasnošću i garancija pravičnog postupka. Stoga moramo biti veoma oprezni kada govorimo o efikasnosti jer pritisak na sudiju da radi brže ne mora nužno proizvesti efikasniji sud. Uz to, statistički dobar rezultat isto tako može prikriti vrlo ozbiljan problem -visok stepen riješenih predmeta ništa nam ne govori o tome koliko je vremena ostavljeno sudijama za pažljivo proučavanje predmeta, vijećanje, stručni razvoj i praćenje sudske prakse i zato statistiku moramo koristiti isključivo kao alat, a ne kao cilj sam po sebi.“

Govoreći i o značaju kvalitetnog obrazloženja sudske odluke, kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana 6. EKLJP, dodala je: „osnovni razlog zašto odluka mora biti kvalitetna jeste interes stranaka u postupku, odnosno građana koji su korisnici sudova. Naime, stranka možda neće biti zadovoljna ishodom postupka, i to je nešto što sud ne može uvijek izbjeći, ali ono što je ključno i što sud mora osigurati jeste da stranka može razumjeti zašto je sud donio upravo takvu odluku kakvu je donio. Bez tog elementa se postavlja pitanje: Jesmo li zaista postigli efikasnost u punom smislu te riječi? Jer ako odluka koja nema kvalitetno obrazloženje bude ukinuta i vraćena na ponovno odlučivanje, postupak se produžava i stranka ponovo čeka, a predmet ponovo opterećuje rad suda. I ono što je kratkoročno izgledalo kao efikasnost može dugoročno proizvesti upravo suprotan efekat. Zato kvalitet odluke nije suprotnost efikasnosti, već naprotiv, kvalitet je jedan od preduvjeta dugoročne efikasnosti.“