• logo
  • osnovna stranica
  • Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    Koraci ka uspostavljanju VSTV-a BiH

    03.08.2014.

     

    Osnivanju VSTV-a BiH kao garanta nezavisnosti pravosuđa u BiH, prethodilo je niz reformskih koraka. Tako su 2000. i 2001. godine usvojeni zakoni o sudskoj i tužilačkoj službi, kojim su bile uspostavljene komisije za izbor sudija i tužilaca na federalnom i kantonalnom nivou u FBiH, odnosno Visoki sudski i Visoki tužilački savjet u Republici Srpskoj. Ova tijela, sastavljena isključivo od predstavnika pravosuđa i pravnih stručnjaka, imala su nadležnost da daju prijedloge za imenovanje zakonodavnim odnosno izvršnim organima nadležnim za izbor sudija i tužilaca. Komisijama i savjetima date su ovlasti i u disciplinskom postupku. Međutim, nespremnost političkih vlasti da prihvate preporuke komisija i savjeta usporavala je proces imenovanja i otežavala, čak i blokirala, rad pravosudnih institucija koje su funkcionisale sa smanjenim kapacitetima uz dugogodišnje nepopunjavanje upražnjenih pozicija.

    Stoga je naredni korak bio uspostavljanje visokih sudskih i tužilačkih vijećâ. Visoki predstavnik za BiH je u maju 2002. godine amandmanima izmijenio entitetske ustave u dijelu koji se odnosi na sudsku vlast, te je donio Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću FBiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a.

    Novoformirana vijeća su imala zadatak da osiguraju nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe, te uspostavu profesionalnog i djelotvornog sudskog sistema i tužilačke funkcije.

    Donošenjem navedenih zakona postupak imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija je u velikoj mjeri harmonizovan u cijeloj zemlji i približen evropskim standardima.

    Formiranjem vijeća, sa nadležnostima za donošenje odluka o imenovanju sudija i tužilaca, ukinute su ranije uspostavljene komisije i savjeti, koji su imali samo savjetodavnu, odnosno ulogu predlagača, a postupak imenovanja je u potpunosti depolitizovan i povjeren profesionalnim i nezavisnim tijelima. 

    Pored nadležnosti za imenovanje, vijećima su dodijeljene i nadležnosti za vođenje disciplinskih postupaka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca, za nadziranje edukacije, odlučivanje o privremenom upućivanju i nespojivosti dužnosti, zatim nadležnosti u vezi sa utvrđivanjem broja sudija i tužilaca, davanjem mišljenja na nacrte zakone, kao i učešćem u izradi prijedloga budžeta za sudove i tužilaštva. 

    Pored redovnih nadležnosti, vijećima je povjeren iznimno značajan i zahtjevan zadatak provođenja postupka reimenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

    Publikaciju „Desetljeće utemeljenja i rada VSTV-a BiH - Dostignuća pravosudne reforme“ možete preuzeti ovdje.

    Prikazana vijest je na:
    9448 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    Koraci ka uspostavljanju VSTV-a BiH

    03.08.2014.

     

    Osnivanju VSTV-a BiH kao garanta nezavisnosti pravosuđa u BiH, prethodilo je niz reformskih koraka. Tako su 2000. i 2001. godine usvojeni zakoni o sudskoj i tužilačkoj službi, kojim su bile uspostavljene komisije za izbor sudija i tužilaca na federalnom i kantonalnom nivou u FBiH, odnosno Visoki sudski i Visoki tužilački savjet u Republici Srpskoj. Ova tijela, sastavljena isključivo od predstavnika pravosuđa i pravnih stručnjaka, imala su nadležnost da daju prijedloge za imenovanje zakonodavnim odnosno izvršnim organima nadležnim za izbor sudija i tužilaca. Komisijama i savjetima date su ovlasti i u disciplinskom postupku. Međutim, nespremnost političkih vlasti da prihvate preporuke komisija i savjeta usporavala je proces imenovanja i otežavala, čak i blokirala, rad pravosudnih institucija koje su funkcionisale sa smanjenim kapacitetima uz dugogodišnje nepopunjavanje upražnjenih pozicija.

    Stoga je naredni korak bio uspostavljanje visokih sudskih i tužilačkih vijećâ. Visoki predstavnik za BiH je u maju 2002. godine amandmanima izmijenio entitetske ustave u dijelu koji se odnosi na sudsku vlast, te je donio Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću FBiH i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a.

    Novoformirana vijeća su imala zadatak da osiguraju nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe, te uspostavu profesionalnog i djelotvornog sudskog sistema i tužilačke funkcije.

    Donošenjem navedenih zakona postupak imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija je u velikoj mjeri harmonizovan u cijeloj zemlji i približen evropskim standardima.

    Formiranjem vijeća, sa nadležnostima za donošenje odluka o imenovanju sudija i tužilaca, ukinute su ranije uspostavljene komisije i savjeti, koji su imali samo savjetodavnu, odnosno ulogu predlagača, a postupak imenovanja je u potpunosti depolitizovan i povjeren profesionalnim i nezavisnim tijelima. 

    Pored nadležnosti za imenovanje, vijećima su dodijeljene i nadležnosti za vođenje disciplinskih postupaka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca, za nadziranje edukacije, odlučivanje o privremenom upućivanju i nespojivosti dužnosti, zatim nadležnosti u vezi sa utvrđivanjem broja sudija i tužilaca, davanjem mišljenja na nacrte zakone, kao i učešćem u izradi prijedloga budžeta za sudove i tužilaštva. 

    Pored redovnih nadležnosti, vijećima je povjeren iznimno značajan i zahtjevan zadatak provođenja postupka reimenovanja nosilaca pravosudnih funkcija.

    Publikaciju „Desetljeće utemeljenja i rada VSTV-a BiH - Dostignuća pravosudne reforme“ možete preuzeti ovdje.